1. Rezaidópopu (F-4) nia estadu tomá dalan ba família konvida
Husi inísiu ita ko'alia, ema China nia rezaidópopu ne'ebé iha F-4 viza bele konvida sira-nia espózu no sira-nia oan ki'ik sira (oin klosan) mai tama iha rai laran. Moméntu ne'e família sira sei hetan viza Vizita no hela hamutuk (F-1-9).
Alvu konvida : Espózu legal no oan ki'ik sira ne'ebé iha tinan 19-di'ak liu husi ema ne'ebé iha F-4 viza
Permisaun hela : Família ne'ebé mai konvida sei halo rejistrasaun estrangeiru (rejistrasaun rezidénsia) iha rai laran no bele hela hamutuk ho seguransa to'o F-4 nia data hakotu. (Maibé, F-1 viza nia prinsípiu la permite atividade servisu simples iha rai laran, entaun presiza informasaun iha konsultasaun.)
Baze legal : Lei Kontrolu Entrada no Saída nia Dekretu Lei [Anexu 1-2] (klasifikasaun estadu rezidénsia)
Iha regulasaun rezidénsia no estadu, iha item 'Vizita no hela hamutuk (F-1)' hatete "Espózu no oan ki'ik sira husi ema ne'ebé iha estadu rezaidópopu (F-4)". (Iha pratika uza kódigu F-1-9)
2. Benefísiu saúde seguransa ba família konvida hafoin tama iha rai laran
Tempu ne'ebé família sira bele hetan benefísiu saúde seguransa hafoin tama iha Korea depende liu husi konvidadór (ema ne'ebé iha F-4) nia estadu atual hanesan 'membru servisu' ka 'membru lokal'.
Kualifikasaun saúde seguransa konvidadór (F-4) | Tempu aplika benefísiu ba família (espózu no oan) | Rezumu esensiál no pontu pratika |
|---|---|---|
Membru servisu (empregadu kompanhia no seluk) | Posível iha momentu tama (hafoin fó rejistru rezidénsia) | Iha lei foun, dependente estrangeiru presiza hela fulan 6, maibé espózu no oan ki'ik sira (oin klosan) bele rejistru dependente iha momentu tama hanesan esepsionál. |
Membru lokal (empregadu privadu no seluk) | Posível hafoin hela fulan 6 iha rai laran | Hafoin tama presiza hela iha rai laran pelumenus fulan 6 atu sai membru lokal saúde seguransa (obrigatóriu). |
① Rejistru hanesan dependente membru servisu (benefísiu iha momentu tama)
Iha tempu uluk, dependente família estrangeiru membru servisu rejistru hanesan dependente hafoin tama no hetan tratamentu boot de'it no depois sai hosi rai, hanesan 'viajante livre saúde seguransa'. Atu hakaas ida ne'e, lei altera no agora estrangeiru presiza hela fulan 6 atu sai dependente.
Maibé espózu no oan sira ne'ebé iha tinan 19-di'ak liu la inklui iha kondisaun fulan 6 tanba razaun umanidadi. Ida ne'e katak, se ema F-4 iha saúde seguransa servisu, família ne'ebé mai konvida (espózu no oan) sei rejistru hanesan dependente iha momentu rejistru estrangeiru (ka rejistru rezidénsia) no hetan tratamentu médiku hanesan sidadaun lokal.
Baze legal : Lei Saúde Seguransa Nasionál Artigu 109 (espesiál ba estrangeiru no seluk) nia parágrafu 4, númeru 3
Hatete katak estrangeiru no rezaidópopu presiza hela fulan 6 atu sai dependente, maibé "espózu no oan ne'ebé iha tinan 19-di'ak liu (inklui oan husi espózu)" la inklui iha kondisaun hela fulan 6.
② Rejistru hanesan membru lokal (benefísiu hafoin hela fulan 6)
Se ema F-4 hanesan freelancer ka empregadu privadu no selu saúde seguransa lokal, família konvida sei hetan benefísiu saúde seguransa hafoin loron 6-fulan liu hosi data tama.
Hafoin kumpre kondisaun hela fulan 6, sira sei sai membru lokal saúde seguransa automatikamente, no se hela iha enderesu hanesan, sira bele aplika 'uniun família' atu fó kontribusaun família tomak hanesan ida.
Baze legal : Lei Saúde Seguransa Nasionál Artigu 109 parágrafu 3 númeru 1 no Ministériu Saúde no Bem-estar Sosial nia avisu 'Kriteriu aplikasaun saúde seguransa ba rezaidópopu no estrangeiru ne'ebé hela tempu naruk'
Hatete katak estrangeiru ne'ebé hela fulan 6 ka liu iha rai laran sei sai membru lokal saúde seguransa automatikamente, no espózu no oan ne'ebé iha tinan 19-di'ak liu ne'ebé hela iha enderesu hanesan bele unia família no kontribui hanesan ida.